hssfmed.eu

Uvod

Ovu su Povelju izradili članovi Mreže profesionalnih vatrogasaca EPSU-a (v. priloženi popis) uz pomoć Sindikata vatrogasaca Ujedinjenog kraljevstva.

Povelja iznosi niz prava i načela koja vatrogascima i njihovim sindikatima mogu poslužiti kao nadahnuće, vodstvo i oslonac u njihovom svakodnevnom radu. Povelja također nastoji stvoriti okvir za donošenje EPSU-ove politike po pitanju vatrogasaca.

Mreža profesionalnih vatrogasaca EPSU-a potpada pod Stalni odbor lokalnih i regionalnih vlasti EPSU-a.

Daljnje informacije o radu Mreže i Stalnog odbora mogu se naći se na web stranici http://www.epsu.org/r/315

Definicija, status i uloga vatrogasaca

Europski vatrogasci obavljaju čitav niz zadaća i funkcija koje se prvenstveno sastoje u spašavanju ljudskih života i imovine ugroženih požarom, pružanju drugih oblika pomoći, između ostalog i hitne liječničke pomoći, te obavljanju humanitarnog rada.

Vatrogasci se dijele na četiri velike skupine:

√ Javne vatrogasne postrojbe: vatrogasci koji pružaju zaštitu od požara i pomoć u zajednici koja je njihovo područje djelovanja.

√ Vatrogasne postrojbe u gospodarstvu: postrojbe koje pružaju zaštitu od požara i pomoć na osjetljivim lokacijama ili u posebnim industrijskim pogonima poput nuklearnih, kemijskih ili bioloških postrojenja. Vatrogasne postrojbe u gospodarstvu mogu također pružati potporu javnim vatrogasnim postrojbama izvan njihovog područja djelovanja.

√ Vojne vatrogasne postrojbe: vatrogasne postrojbe koje su dijelom oružanih snaga i podliježu vojnom pravu i stezi. Vojne vatrogasne postrojbe mogu također pružati potporu javnim vatrogasnim postrojbama izvan njihovog područja djelovanja.

√ Vatrogasne postrojbe u zračnoj luci: vatrogasne postrojbe koje pružaju zaštitu od požara i pomoć u zračnoj luci ili unutar kompleksa zračne luke. Vatrogasna postrojba u zračnoj luci može biti javna ili vojna vatrogasna postrojba. Ove vatrogasne postrojbe mogu također pružati potporu javnim vatrogasnim postrojbama izvan njihovog područja djelovanja

Ova se Povelja odnosi na prvu skupinu, to jest javne vatrogasne postrojbe.

Ta se kategorija može nadalje podijeliti na dvije skupine:

√ djelatnici kojima je glavna plaćena djelatnost vatrogastvo. Ti djelatnici se često nazivaju i profesionalnim vatrogascima;

√ djelatnici čija glavna plaćena djelatnost nije vatrogastvo, već koji na zahtjev obavljaju te poslove, za što mogu, ali ne moraju, primiti plaću. Svaka zemlja ima vlastito uređenje po tom pitanju, ali uglavnom se ti djelatnici nazivaju dobrovoljnim vatrogascima.

Iako između te dvije skupine nužno postoje razlike, svrha sindikata vatrogasaca je ublažiti te razlike u što većoj mjeri.

Zaključeno je također da pojam "vatrogasac" obuhvaća sve pripadnike vatrogasne postrojbe koji, neovisno o njihovom zvanju ili ulozi, pružaju pomoć i sudjeluju u gašenju požara.

Važno je da javne vatrogasne postrojbe zadrže neovisnost u obavljanju svoje djelatnosti. Uslugama vatrogasne postrojbe mogu se koristiti samo civilne regionalne ili općinske vlasti. U svim vidovima svog rada i na svim razinama, vatrogasci se moraju razdvojiti od policijskih, vojnih i paravojnih snaga. Policija, vojne i paravojne snage ne smiju se služiti uslugama vatrogasnih postrojba i njihovom opremom za održavanje javnog reda i mira.

Pripadnici vatrogasnih postrojba su zaposlenici u javnom sektoru i stoga njihovi sindikati trebaju biti dijelom javnog sektora i, općenito, sindikalnog pokreta.

Sindikalna prava i kolektivno pregovaranje

Vatrogasci moraju uživati ista sindikalna i radna prava koja uživaju drugi djelatnici, što uključuje i pravo na obustavu rada i poduzimanje drugih sindikalnih mjera, sukladno međunarodnopravnim odredbama Međunarodne organizacije rada, Vijeća Europe i Povelje o temeljnim pravima Europske unije.

Vatrogasci se smiju okoristiti pravom na obustavu rada i druge sindikalne mjere samo u slučaju neuspjeha svih ostalih postupaka pregovaranja (prema potrebi i mirenja) s poslodavcem.

Pravo vatrogasaca na poduzimanje sindikalnih mjera, što uključuje i obustavu rada, ne smije podlijegati bilo kakvim ograničenjima ni kaznama, bilo kolektivnim ili individualnim.

Vatrogasci moraju imati pravo na utvrđivanje plaće i uvjeta rada putem kolektivnog pregovaranja.

Radni uvjeti

Vatrogasci su kvalificirani radnici te se kao takvi moraju i priznavati.

Rad dobrovoljnih vatrogasaca, kada su isti u službi, mora se poistovjetiti s radom profesionalnih vatrogasaca.

Plaća i radni uvjeti vatrogasaca moraju voditi računa o opasnoj i nepredvidljivoj prirodi vatrogasne djelatnosti. Potrebno je osigurati naknadu za sve radne sate, a vatrogasci moraju dobiti dodatak na plaću za obavljanje rada izvan uobičajenog radnog vremena i na blagdane.

Plaća i radni uvjeti vatrogasaca moraju se odrediti kolektivnim pregovaranjem na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, sukladno nacionalnom sustavu i odlukama sindikata. Visina plaće treba uzeti u obzir odgovornosti primatelja i njegove posebne funkcije ili dodatne kvalifikacije. Vatrogasci trebaju imati pravo najmanje na jednako trajanje plaćenog godišnjeg odmora kao i svi zaposlenici javnog sektora. Kolektivni ugovori na lokalnoj razini ne smiju umanjivati prava zajamčena nacionalnim ili regionalnim kolektivnim ugovorima. Svi vatrogasci trebaju biti obuhvaćeni kolektivnim ugovorom ili odredbama koje utvrđuju maksimalan broj radnih sati tjedno, sukladno europskoj direktivi o radnom vremenu. Maksimalan broj radnih sati tjedno ne smije prelaziti broj radnih sati drugih zaposlenika. Organizacija rada mora se ustrojiti na način da se iziđe u susret najstarijim djelatnicima.

Broj vatrogasaca i prostorna raspodjela vatrogasnih postaja te opremljenost istih moraju se temeljiti na nacionalnom planu zaštite od požara, pri čemu valja voditi računa o razinama opasnosti nastajanja požara u cijeloj zemlji. Redovito angažiranje vatrogasaca izvan utvrđenog radnog vremena ili upošljavanje dobrovoljnih vatrogasnih postrojba ne smiju nadomjestiti zapošljavanje odgovarajućeg broja profesionalnih vatrogasaca.

Pravo na mirovinsko i socijalno osiguranje

Osim na državnu mirovinu, vatrogasci trebaju imati pravo i na mirovinu koja će odražavati otežane uvjete rada i stručnost koju su stekli obavljajući te poslove. To znači da vatrogasci imaju pravo na punu mirovinu prije ostvarenja prava na starosnu mirovinu, za koju se uvjeti za sve ostale djelatnike utvrđuju na nacionalnoj razini. U idealnim okolnostima i ukoliko to žele, vatrogasci bi mogli otići u mirovinu u dobi od 55 godina.

U slučaju smrti, pravo vatrogasca na mirovinu bi trebalo prijeći na njegovog ili njenog životnog druga tijekom životnog vijeka potonjega te na djecu do njihove punoljetnosti.

U slučaju prijevremenog umirovljenja kao posljedice nezgode na radu ili profesionalnog oboljenja, vatrogasac treba primati mirovinu koja će uzeti u obzir izgubljene godine staža i plaću koju je vatrogasac mogao primiti uza razumno očekivano napredovanje tijekom izgubljenih godina službe.

Ukoliko je prijevremeno umirovljenje posljedica ozljede ili bolesti nevezanih za obavljanje vatrogasne djelatnosti, mirovina se izračunava prema godinama staža i mogućnostima zapošljavanja u vatrogastvu ili nekoj drugoj djelatnosti.

Ukoliko dođe do stradavanja ili smrti zbog ozljeda pretrpljenih u obavljanju vatrogasne djelatnosti, životni drug vatrogasca ima pravo na mirovinu izračunatu prema njegovom ili njenom životnom vijeku, kao i za svako dijete do njegove punoljetnosti.

Osim prava na mirovinsko osiguranje, za slučaj stradavanja ili ranjavanja sa smrtnim posljedicama, vatrogasac ima pravo na osiguranje koje zaključuje poslodavac i koje jamči naknadu u najmanjoj visini od dvogodišnje bruto plaće.

Plan mirovinskog osiguranja i osiguranja od nezgoda na radu mora voditi računa i o sve učestalijem kretanju profesionalnih vatrogasaca unutar snaga za zaštitu i spašavanje država članica Europske unije.

Organizacija vatrogasne djelatnosti

Ustroj učinkovite službe zaštite od požara obveza je sviju zemalja. Svi pripadnici društva moraju imati ravnopravan pristup toj službi.

U idealnim uvjetima, samo bi jedno ministarstvo (ili tijelo na regionalnoj razini) trebalo biti nadležno za izradu i/ili usklađivanje zakona i propisa koji se odnose na ustrojavanje učinkovite vatrogasne službe u cijeloj zemlji.

29.10.2007.

Unutar savjetodavnih odbora nadležnih za obveze i odredbe glede učinkovitosti vatrogasne službe potrebno je osigurati uravnoteženu zastupljenost svih zainteresiranih strana, kao i prisutnost predstavnika poslodavaca i sindikata vatrogasaca u javnom sektoru. Savjetodavni odbori ne smiju razmatrati pitanja koja se odnose na plaću i radne uvjete pripadnika vatrogasnih postrojba.

Radi osiguranja učinkovitosti vatrogasne službe, potrebno je osigurati redovno i nepristrano ocjenjivanje njenog rada. Ocjenjivanje se može povjeriti neovisnoj inspekciji sačinjenoj od inspektora koji posjeduju opširno znanje i praktično iskustvo u obavljanju vatrogasne djelatnosti. Rezultati inspekcija se ne smiju objaviti.

Odgovornost za ustroj, kontrolu i osiguranje odgovarajućih financijskih sredstava za obavljanje vatrogasne djelatnosti pripada izabranim zastupnicima.

Obrazovanje i oprema

Svi pripadnici vatrogasnih postrojba trebaju imati iste mogućnosti pristupa obrazovanju i cjeloživotnom učenju.

U dogovoru sa sindikatima, potrebno je donijeti niz propisa o obrazovanju i profesionalnom usavršavanju koje će poštivati svi vatrogasci, bilo profesionalni ili dobrovoljni. Radi sigurnosti građanstva i samih vatrogasaca, vatrogasci moraju posjedovati temeljno strukovno obrazovanje i proći obuku za rukovanje opremom prije prvog odlaska na intervenciju.

Ukoliko je to moguće, potrebno je osnovati i obrazovni centar za službu protupožarne zaštite i spašavanja, primjerice internatskog tipa, koji će raspolagati odgovarajućim financijskim sredstvima i skrbiti za školovanje i osposobljavanje svih pripadnika vatrogasnih postrojba. Centar mora raspolagati i realističkim vježbalištima za obuku.

Također je potrebno uvesti državni ispit za vatrogasce koji će im omogućiti napredovanje do zvanja vatrogasnog časnika.

Samo vatrogasci koji su položili državni ispit iz vatrogastva smiju zapovijedati drugim vatrogascima prilikom protupožarne ili druge intervencije.

Sva oprema kojom se koriste vatrogasci mora biti pomno osmišljena i ispitana sukladno europskim i međunarodnim propisima kako bi se osiguralo siguran i ispravan rad i sukladnost opreme i u najtežim uvjetima. Sindikati bi trebali također sudjelovati u procesu standardizacije.

Na području međunarodne suradnje, sporazumom između državnih tijela utvrđuju se uvjeti u kojima vatrogasci iz različitih zemalja mogu pružati uzajamnu pomoć. Takvi sporazumi trebaju sadržavati i odredbe glede međusobne kompatibilnosti vatrogasne opreme, operativnih mjera i sigurnosti vatrogasaca.

Vatrogascima koji sudjeluju u međunarodnim intervencijama gašenja požara ili spašavanja potrebno je osigurati istu razinu plaće i osiguranja na koje imaju pravo u vlastitoj zemlji.

Ravnopravnost

Nikome se ne smije odbiti zapošljavanje u javnoj vatrogasnoj postrojbi na temelju rase, boje kože, spola, spolnog određenja, vjere ili društvenog podrijetla. Pristup školovanju, osposobljavanju i napredovanju u vatrogastvu određuje se na temelju stručnosti i zasluga.

Državna tijela i socijalni partneri na svim razinama trebaju poštivati europska načela i propise o jednakosti i putem kolektivnog pregovaranja promicati ravnopravnost i jednako postupanje.

Državna tijela i socijalni partneri trebaju izraditi, objaviti i promicati pozitivnu politiku ravnopravnosti.

Uznemirivanje ili diskriminacija druge osobe ili osoba mora imati za posljedicu odgovarajuće sankcije.

Svi poslodavci vatrogasaca u javnim vatrogasnim postrojbama moraju staviti na raspolaganje odvojene kupaonice i svlačionice za žene i muškarce.

Zdravlje i sigurnost

U području općeg zakonodavstva o zdravlju i sigurnosti, na vatrogasce se primjenjuju iste odredbe kao i na sve druge zaposlenike. To znači da vatrogasci ne smiju biti izuzeti iz europskih direktiva o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu.

Poslodavci trebaju poduzeti sve potrebne mjere kako bi ispravno ocijenili rizike i zajamčili stalno praćenje zdravstvenog stanja i sigurnosti vatrogasaca. Sukladno odredbama europski direktiva o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, poslodavci pri tome trebaju u potpunosti uključiti vatrogasce.

Vatrogasci se trebaju redovito podvrgavati besplatnim sistematskim liječničkim pregledima i moraju aktivno sudjelovati u programima usavršavanja iz preventivne medicine i zaštite zdravlja.

Programom mjera zdravstvene zaštite potrebno je svim vatrogascima pružiti potpunu i odgovarajuću uslugu psihološkog savjetovanja za suzbijanje stresa prije i poslije intervencija.

Vatrogasci i njihovi poslodavci trebaju biti upoznati sa i osposobljeni za ispitivanje svih opasnosti od požara, eksplozija, otrovnih, kemijskih ili nuklearnih tvari i rizicima povezanim s prijevozom ili skladištenjem vojnih materijala na njihovom području djelovanja.

Poslodavci vatrogasaca te državna (ili regionalna) vlast bi u sklopu Nacionalnih odbora trebali usuglasiti sa sindikatima nacionalnu politiku zaštite zdravlja i sigurnosti na radu koja će obuhvatiti sve vatrogasce.